Zemljovid - Bačkovski manastir (Bachkovski Manastir)

Bačkovski manastir (Bachkovski Manastir)
Srednjovijekovna kosturnica. Bačkovski manastir (bug. Бачковски манастир, Bachkovski manastir; gruz. პეტრიწონის მონასტერი, Petritsonis Monasteri) je drugi po veličini pravoslavni manastir u Bugarskoj.

Ovo je stavropigijalni manastir Bugarske pravoslavne crkve. Nalazi se u južnoj Bugarskoj na planini Rodopi, oko 10 km južno od Asenovgrada, u doline rijeke Čepelarska (također poznata i kao Čaja). Bačkovski manastir je poznat i poštovan po svojim jedinstvenim kombinacijama bizantske, bugarske i gruzijske kulture, ujedinjene u pravoslavnoj vjeri.

Manastir je osnovan 1083. godine odlukom bizantskoga vojnoga zapovjednika gruzijskog porijekla, koji se zvao Grigorij Bakurijani te njegova brata Abazija. Nažalost do danas su sačuvana, samo dva kata kosturnica, koja se nalazi oko 300 metara od ovog manastirskog kompleksa. Kosturnica je jedinstveni povijesni objekt sadrži stare zidne slike, koje slove kao najvrednija dijela pravoslavne umjetnosti 11. – 12. stoljeća. Manastir je bio pod pokroviteljstvom bugarskog cara Ivana Aleksandra za vrijeme Drugog Bugarskog Carstva. Njegov lik se nalazi u znak zahvalnosti za njegov doprinos u obnovi zgrade.

Kao i u mnogim drugim manastirima u Bugarskoj u Bačkovskom manastiru se također nalazi škola (11. stoljeće). Zanimljiva je činjenica da je nakon pada Bugarske pod osmansku vlast u drugoj polovini 14. stoljeća, bugarski patrijarh Evtimij poslan u izgnanstvo u Bačkovski manastir. Njegovo izgnanstvo nije ga obeshrabrilo te je sa svojim učenicima nastavio razvijati vjerske i kulturne aktivnosti iza zidina manastira.

 
Zemljovid - Bačkovski manastir (Bachkovski Manastir)
Zemlja (geografski pojam) - Bugarska
Zastava Bugarske
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi. Na sjeveru graniči s Rumunjskom, sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom na zapadu, Grčkom i Turskom na jugu, a na istoku ima obalu na Crnome moru. Prostire se na području površine 110 994 km² i šesnaesta je po veličini država u Europi. Sofija je glavni i najveći grad države, a ostali su veći gradovi Plovdiv, Varna i Burgas.

Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je neolitska Karanovska kultura iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast Tračani, Perzijanci, Kelti i Antički Makedonci. Politička stabilnost nastupa rimskim osvajanjem područja današnje Bugarske 45. godine, a s propašću rimske države ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i provale različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani Slaveni. Protobugari predvođeni Asparuhom napali su iz zemalja (Stare Velike) Bugarske i trajno zauzeli taj dio Europe u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su (Podunavsku) Bugarsku koju je Bizantsko carstvo priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo vladalo je većim dijelom Jugoistočne Europe i značajno utjecalo na slavenske narode razvojem ćirilice. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća kada ga je bizantski car Bazilije II. osvojio i razorio. Uspješna bugarska pobuna 1185. uspostavila je Drugo bugarsko carstvo koje je dosegnulo svoj vrhunac pod Ivanom Asenom II. (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod osmansku vlast na gotovo pet stoljeća.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
BGN Bugarski lev (Bulgarian lev) лв 2
ISO Jezik
BG Bugarski jezik (Bulgarian language)
TR Turski jezik (Turkish language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Turska 
  •  Grčka 
  •  Rumunjska 
  •  Sjeverna Makedonija 
  •  Srbija